Ravnoteža je temeljni zakon života na Zemlji, ali i cijeloga svijeta. Bez ravnoteže nema pravednog razvoja, bez pravednog razvoja nema zadovoljnih građanki i građana.

Na konferenciji za medije održanoj 18. ožujka u Zagrebu, članovi predsjedništva ORaH-a Vlasta Toth i Kristijan Mavrek te predsjednica Foruma za gospodarstvo, Ljiljana Katičić i Danijel Tomljanović upozorili su javnost na početak korištenja kontroverzne tehnologije vađenja plina u Hrvatskoj.

U Republici Sloveniji provode se pripreme za vađenje plina tehnologijom hidrauličkog frakturiranja i to na području koje graniči s Hrvatskom i koje je s hrvatske strane Regionalni park i dio UNESCO-vog rezervata biosfere. „U Hrvatskoj su ove pripreme prošle nezapaženo.“ – istaknula je Toth.

Također, postoje informacije da se ova tehnologija u nekim dijelovima Hrvatske također već neko vrijeme „eksperimentalno“ primjenjuje. „ORaH se oštro protivi tzv. frackingu, odnosno hidrauličkom frakturiranju zbog njegovih dokazanih štetnih posljedica po okoliš i zdravlje ljudi. Nadalje, minimalna procedura koja bi osigurala javni interes, nije provedena“ – izjavio je Mavrek.
„Hidrauličko frakturiranje je proces vađenja plina iz ležišta ubrizgavanjem fluida, kombinacije vode, kemikalija i pijeska, u kanale bušotine u određeni sloj u stijeni pod zemljom pod velikim tlakom da bi došlo do pucanja stijena u slojevima i kako bi se proizveo dotok tamo zarobljenog prirodnog plina. Hidrauličko frakturiranje kontroverzna je metoda izvlačenja plina iz škriljevca“ – objasnio je Tomljanović te nadodao kako „je tehnologija potencijalno izuzetno štetna za podzemne, a u slučaju lošeg upravljanja otpadnim vodama i površinske vode.“ Postoje dvije metode vađenja plina iz škriljevca i pješčanika. U slučaju Slovenije i Hrvatske radi se o ležištima pješčanika, ali i dalje se radi o potencijalno vrlo štetnim metodama dobivanja plina. Katičić je istaknula kako „ORaH nije protiv eksploatacije i korištenja plina kao tranzicijskog energenta, ali jest protiv eksploatacije metodom frackinga“.
Glavni rizici povezani s ovom tehnologijom se mogu predvidjeti, a šteta za okoliš od prakticiranja ove tehnologije očituje se u: kemijskim tvarima koje se koriste, koje su kancerogene, radioaktivne i mutagene, a koje trajno onečišćuju podzemlje; isparavanju metana koji se vrlo često pronalazi u izvorima voda u blizini bušenja; te potresima čiji broj raste u područjima u kojima se vrše bušenja.
Europska unija nije zauzela jedinstveno stajalište jer usprkos ekološkoj šteti koju ova tehnologija čini, ona u jednoj mjeri omogućuje smanjenu ovisnost Europe o uvoznom plinu. Rezultat toga jest da zemlje EU imaju različita stajališta glede ove tehnologije. To najbolje govori o tome da se ekološki i društveni učinci ozbiljno sukobljavaju s ekonomskim interesima i koristima. Ipak, kao minimum Europska komisija traži da se prije izdavanja dozvole: provede strateška procjena utjecaja; procijene rizici specifični za lokaciju; procijeni nulto stanje; javnost obavijesti o sastavu fluida; osigura pravilna izvedba bušotine i postupak ispuhivanja te hvatanja plinova.

Smatramo da ovi preduvjeti nisu osigurani te da u ovom trenutku ne postoje jasna pravila, a postojeće smjernice nisu dostatne kako bi nam pružile sigurnost da se neće dogoditi neželjene posljedice. Štoviše, u Hrvatskoj ne postoji apsolutno nikakva regulativa koja bi osigurala minimum standarda kao preduvjet primjene ove tehnologije što je posebno zabrinjavajuće.

ORaH stoga traži od nadležnih tijela proveđenje strateške procjene utjecaja, procijenu rizika za specifične lokacije i transparentno informiranje javnosti kao minimum prije donošenja odluke o provođenju ovakvih aktivnosti. Nadalje, da se na temelju rezultata ovih aktivnosti donese zakonska regulativa o predmetnoj tehnologiji, koja trenutno ne postoji te da se do realizacije ovih aktivnosti uvede moratorij na ove aktivnosti, kako u Hrvatskoj, tako i u pograničnim područjima sukladno ESPOO konvenciji o prekograničnom onečišćenju. „Jedino na ovaj način možemo osigurati javni interes“ – ističe Mavrek.
 

Kontakt:

Središnji informacijski ured

Adresa: Ilica 48
Telefon: 01/77 93 176

Email: info.ured@orah.hr

 

                     

Odnosi s javnošću

Glasnogovornik: glasnogovornik@orah.hr

Pitanja u vezi članstva: clanstvo@orah.hr

Podrška za web: web@orah.hr

Podrška za ICT: ict@orah.hr

Osnovne informacije

Poštanska adresa: Ilica 48
Telefon: 01/77 93 176
Fax: 
OIB: 57106771128

                     

              

Održivi razvoj Hrvatske - ORaH 

EFALogoFYEGlogoGEFLogoGGLogo

 

EGP logo Shape FlatTop

Go to top

Orah.hr koristi kolačiče kako bi poboljšao funkcionalnost stranice. Korištenje je sukladno s Direktivom 2002/58/EU o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) te njezinim izmjenama krajem 2009. godine, u Direktivi 2009/136/EU. To find out more about the cookies we use and how to delete them, see our privacy policy.

  I accept cookies from this site.
EU Cookie Directive Module Information