Ravnoteža je temeljni zakon života na Zemlji, ali i cijeloga svijeta. Bez ravnoteže nema pravednog razvoja, bez pravednog razvoja nema zadovoljnih građanki i građana.

Cirkularna ekonomija, to je ono kad se nešto vrti, i još se dijele neki resursi i vrijednosti, kao što su sirovine, proizvodi, novac. Čini se vrlo jednostavnim, ali naviru pitanja: što se to vrti i u kojem smjeru?, što se kome dijeli i kako? kako se istovremeno nešto vrti i stalno mijenja a onda se još uspije i podijeliti – kako time upravljati?

Idemo ispočetka… Cirkularna ekonomija se takvom zove jer poštuje kruženje tvari u prirodi, sve što uzmeš vraćaš u prirodu, a da joj ne naškodiš: od prirode prirodi, što uzmem to i vratim - neiskvareno. Svi smo se mi ljutili kada nam je netko vratio pokvarenu igračku ili neki dragi predmet, pa se tako i priroda „ljuti“ kvarenjima – vraća ljudima istom mjerom. Ako uzmeš vodu za neku potrebu, vrati je čistu, ako uzimaš neke sirovine kao što su rude, biljke ili životinje za neku proizvodnju, u redu je, proizvedi što i koliko ti treba, ali nemoj proizvoditi više od toga i nemoj proizvoditi nered: zagađenje atmosfere plinovima, vode otpadnim tvarima, različitih staništa krutim otpadom. Neka proizvodnja bude ciljana prema stvarnim potrebama ljudi, nemoj proizvoditi što im ne treba i još k tome zagađivati okoliš. Proizvodiš li hranu, povrće na primjer, nemoj ga proizvest toliko da će propast radi truljenja, pripremi se za konzerviranje ili viškove podijeli potrebitima, iz proizvoda iskoristi sve dijelove, čak i koštice – za gorivo! Kada već iscrpljuješ tlo radi prehrane, iskoristi i to tlo na razuman način, nemoj otići i ostaviti za sobom „spaljenu zemlju“ natopljenu kemikalijama! Ako proizvodiš meso ili kolače nemoj ih proizvest preko stvarnih potreba ljudi da onda promidžbom potičeš prekomjernu potrošnju da se nužno sve proda što si proizveo, pa da ljudi jedu svaki dan kao da je praznik i razbole se!

Ako si spretan u proizvodnji odjeće, neka ta odjeća bude kvalitetna, proizvedena bez trovanja ljudi koji je boje i šivaju, uz pravednu naknadu za rad, kojom nećeš iscrpiti proizvođače do zdravstvenog sloma, a potrošače do financijskog sloma! Uspostavi sustave razmjene i preoblikovanja rabljene odjeće, uz isplativu računicu svima, i onima koji proizvode i prodaju i onima koji je kupuju! Proizvodiš li namještaj ili bijelu tehniku, pa čak i automobile neka budu kvalitetni i traju što duže, da se ne raspadnu točno dan nakon što istekne garancija, neka traju uz mogućnost dugotrajnog servisiranja ili preoblikovanja – u istovjetni proizvod ili u vrijednu sirovinu.

 

Potrudi se naći načina da ništa što si uzeo iz prirode ne propadne, da se u proizvodnji ne stvaraju novi nus-proizvodi koji proizvode više štete po prirodu i društvo nego koristi. Proizvodiš li električnu energiju iz fosilnih goriva, šteta po okoliš i ljude koja nastaje zagađenjem može premašiti vrijednost te energije za koliko si je prodao na tržištu! Zaboravi da otpad postoji kao zastrašujući pojam - biološki otpad se može lako kompostirati i vratiti prirodi, a tehnički otpad oblikuj tako da se može brzo vratiti kao sirovina u proizvodnju, uz minimalan utrošak energije. 

Protivna cirkularnoj ekonomiji je linearna ekonomija, koja u sloganu „uzmi, proizvedi, odbaci“ potiče prekomjernu potrošnju jer kruženje u prirodi i društvu uopće ne prepoznaje ni priznaje! Samo daj, daj i daj, proizvodi sve više i više, ciljaj na ljudsku pohlepu i neumjerenost i uvijek ćeš naći nekoga tko će htjeti više nego što ima njegov susjed. Linearna ekonomija ne poznaje granice rasta i razvoja, koji sežu kao pravac – valjda u nebo – ali nitko ne zna do kud, ne priznaje da su materijalni resursi Zemlje ograničeni niti da je zagađenje problem, dokle god je u tuđem dvorištu. Dok je bal, nek je bal – a kad se ugase svjetla gledat ćemo jedni druge gdje nam je zdrava hrana, pitka voda, čime se ogrijati?

Da bi izbjegao taj najmračniji od svih mrakova, kada prorade najniže strasti za preživljavanjem, zalaži se za cirkularnu ekonomiju. To baš nije lako jer su političari koji odlučuju o ekonomiji pod utjecajem onih koji razmišljaju linearno, pa i oni počinju razmišljati  tako, gledaju linearno samo od početka do kraja mandata, a što će biti poslije, sam Bog zna. Razvijaj društvene sustave u kojima će se izbjegavati prekomjerni troškovi, na primjer poljoprivredne zadruge. Zašto jedna zadruga ne bi imala sve potrebne strojeve i njihov servis za veći broj poljoprivrednika koji se poslužuju njima kako kome treba? Ali ne! Linearni ekonomisti onda ne znaju kome će prodati sve te silne traktore s klimatiziranim kabinama, neka svako dvorište ima najjači traktor s dvadeset priključaka, trozonskom klimom i stereo ozvučenjem, kada se ore, nek se ori na sve strane!

Upravo zato što cirkularna ekonomija vodi računa o prirodi i o društvu istovremeno, ona je cjelovita i nadomješta iscrpljivački model linearne ekonomije. Potrebno je mnogo znanja, posebno tehničkog i tehnološkog, potrebno je mnogo umijeća, dobre volje, strasti za životom, ali ne one sebične „dobro je dok je meni dobro“, već iskrene suosjećajne strasti, koja će biti osjetljiva na izvorne potrebe ljudi, ali i prirode, koja je dom svima, i čovjeku i biljkama i životinjama. I u svakoj odluci preispitivat ćeš se jesam li učinio dovoljno da zatvorim krug, da izbjegnem štete, da spasim prirodu i ljude od bilo kakve patnje ili što učiniti da ta patnja bude što je moguće manja. I imat ćeš nepodijeljenu podršku ljudske zajednice, koja će, da bi uopće mogla preživjeti, prestati razmišljati linearno i jednodimenzionalno „novac = sreća“, nego cirkularno: „dobro je i meni dok je drugima i prirodi dobro“.

Eto, to je cirkularna ekonomija, ona ne određuje samo proizvodnju, nego nužno uređuje i potrošnju i odnose u društvu, ona ograničava protu-prirodne apetite sebičnih pojedinaca, nastoji pružiti zdravlje i blagostanje ljudima i prirodi i donijeti im mir i sklad. Cirkularna ekonomija potiče održavanje biološke raznolikosti, ali i poštuje razlike među ljudima jer kada raspolažemo s više različitih mogućnosti (resursa iz prirode) i više različitih ideja (različitih ljudi), onda se bolje prilagođavamo neizbježnim promjenama. Vrlo ambiciozno – ali i provedivo, uz stvaranje novih radnih mjesta i očuvanje prirode – učinimo se već sada otpornijim na teškoće koje nas čekaju u budućnosti. Jer na svijetu ima dovoljno za svakoga, ali nema dovoljno za svačiju pohlepu!

 

Kontakt:

Središnji informacijski ured

Adresa: Ilica 48
Telefon: 01/77 93 176

Email: info.ured@orah.hr

 

                     

Odnosi s javnošću

Glasnogovornik: glasnogovornik@orah.hr, Mob: 

Pitanja u vezi članstva: clanstvo@orah.hr

Podrška za web: web@orah.hr

Podrška za ICT: ict@orah.hr

Osnovne informacije

Poštanska adresa: Ilica 48
Telefon: 01/77 93 176
Fax: 
OIB: 57106771128

                     

              

Održivi razvoj Hrvatske - ORaH 

EFALogoFYEGlogoGEFLogoGGLogo

 

Go to top

Orah.hr koristi kolačiče kako bi poboljšao funkcionalnost stranice. Korištenje je sukladno s Direktivom 2002/58/EU o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) te njezinim izmjenama krajem 2009. godine, u Direktivi 2009/136/EU. To find out more about the cookies we use and how to delete them, see our privacy policy.

  I accept cookies from this site.
EU Cookie Directive Module Information