Ravnoteža je temeljni zakon života na Zemlji, ali i cijeloga svijeta. Bez ravnoteže nema pravednog razvoja, bez pravednog razvoja nema zadovoljnih građanki i građana.

ORaH putem niza svojih politika na izravan ili neizravan način potiče očuvanje i zaštitu tla te pritom podsjeća da neodgovarajuće i nemarno trošenje tla i zemljišta uvijek znači i negativan utjecaj na kvalitetu okoliša, odnosno prostora i krajobraza, ali u konačnici i na društvo u cjelini. Drugim riječima, društvena nebriga za tlo i održivo korištenje zemljišta prilično jasno pokazuje na veliku površnost, nerazumijevanje i nemar za ekonomski opstanak i kvalitetu života, kako današnjih, tako i budućih generacija kao i život na Zemlji općenito.

Glavna skupština UN-a proglasila je 2015. godinu Međunarodnom godinom tla u okviru Globalnog partnerstva za tlo i u suradnji s vladama i Tajništvom Konvencije UN-a za borbu protiv suša i opustinjavanja. Glavni ciljevi Međunarodne godine tla su:

  • podizanje svijesti u društvu kao i kod kreatora različitih politika o važnosti tla za čovjeka i  opstanak života  na planeti Zemlji;
  • educiranje javnosti o presudnoj ulozi tla za sigurnost i kvalitetu hrane / prehrane, prilagodbu klimatskim promjenama i ublažavanje posljedica nastalih njihovim sve izraženijim djelovanjem, ublažavanje posljedica rastućeg siromaštva, unaprjeđenje dobrobiti koje pružaju ekosustavi i održiv razvoj u cjelini;
  • podrška učinkovitim politikama i mjerama za održivo upravljanje i očuvanje tla;
  • poticanje ulaganja u aktivnosti održivog upravljanja tlom u cilju njegova očuvanja za niz različitih  korisnika;
  • jačanje inicijativa povezanih sa ciljevima održivog razvoja;
  • poticanje unaprjeđenja odgovarajuće infrastrukture za prikupljanje informacija i monitoring tala na svim razinama (globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj).

Tlo ima niz važnih prirodnih, odnosno ekoloških funkcija kao što su primjerice: pružanje staništa za biljke, životinje i mikrorganizme, regulacija, kruženje i pročišćavanje vode, transformiranje i skladištenje hranjivih i štetnih tvari kao i kruženje plinova važnih za regulaciju klime (ugljični dioksid, metan i dušikov dioksid). Tlo ima i niz kulturnih funkcija kao što su: korištenje za poljoprivredu i šumarstvo tj. proizvodnju biomase, hranjivih i ljekovitih tvari kao i ostalih sirovina, korištenje za industriju, stanovanje i rekreaciju, prometnu i energetsku infrastrukturu te čuvanje vrijednih informacija o povijesnom razvoju prirode i čovjeka. Socijalno važnu funkciju tlo i načini njegova korištenja stječu putem sudjelovanja u formiranju i očuvanju socijalnih struktura i zajednica.

Međutim, tla su danas globalno ugrožena smanjivanjem bioraznolikosti, erozijom,  smanjivanjem organske tvari/humusa, zbijanjem, salinizacijom, antropogeno uzrokovanom radioaktivnošću, zakiseljavanjem, ratovima, požarima te nesaniranim i ilegalnim deponijima otpada, odnosno zagađenjem i onečišćavanjem zbog čega postaju  dugotrajnim izvorom zagađenja za susjedne prirodne sustave (npr. vode). Danas uz kreiranje i  provedbu politika, strategija, programa i mjera koje ciljaju na zaštitu i očuvanje tla i zemljišta, sve veće zanimanje pobuđuje i koncept očuvanja biokulturnog diverziteta (biocultural diversity) kao i tradicionalnih ekoloških znanja lokalnih zajednica (traditional ecological knowledge), koji imaju izrazit inovacijski potencijal u kontekstu održivog upravljanja prirodnim vrijednostima pa tako i tlima.

 

Kontakt:

Središnji informacijski ured

Adresa: Ilica 48
Telefon: 01/77 93 176

Email: info.ured@orah.hr

 

                     

Odnosi s javnošću

Glasnogovornik: glasnogovornik@orah.hr, Mob: 

Pitanja u vezi članstva: clanstvo@orah.hr

Podrška za web: web@orah.hr

Podrška za ICT: ict@orah.hr

Osnovne informacije

Poštanska adresa: Ilica 48
Telefon: 01/77 93 176
Fax: 
OIB: 57106771128

                     

              

Održivi razvoj Hrvatske - ORaH 

EFALogoFYEGlogoGEFLogoGGLogo

 

Go to top

Orah.hr koristi kolačiče kako bi poboljšao funkcionalnost stranice. Korištenje je sukladno s Direktivom 2002/58/EU o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) te njezinim izmjenama krajem 2009. godine, u Direktivi 2009/136/EU. To find out more about the cookies we use and how to delete them, see our privacy policy.

  I accept cookies from this site.
EU Cookie Directive Module Information