Ravnoteža je temeljni zakon života na Zemlji, ali i cijeloga svijeta. Bez ravnoteže nema pravednog razvoja, bez pravednog razvoja nema zadovoljnih građanki i građana.

Objavljujte dalje!

ORaH-ova reakcija uz daljnju devastaciju na rijeci Mrežnici zbog izgradnje hidroelektrana

Uslijed ekološke devastacije koje se događa na najvišem slapu Šušnjar na rijeci Mrežnici, a zbog izgradnje mHE Dabrova dolina 1 u Tržiću Tounjskom, ORaH poziva sve ekološki zainteresirane strane, javnog i privatnog sektora, u aktivnije uključivanje u daljnju realizaciju projekta, posebice u davanju očitavanja o utjecaju na okoliš, s obzirom na planove izgradnje novih malih hidroelektrana na području općine Tounj, kojih je prostornom dokumentacijom općine planirano 8 (osam) jačine 150 – 400 KW jačine proizvodnje električne energije.

Svoje očitovanje potrebno je dostaviti Ministarstvu zaštite okoliša i prirode u roku od 30 dana, od 27. travnja 2016. godine kada je izdana informacija o zahtjevu o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

Prilikom izvida stanja na mjestu izgradnje prve mHE, od 10. svibnja 2016. godine, utvrđene su određene nepravilnosti iz Rješenja i Izmjeni i dopuni rješenja izdanog od strane Upravnog odjela Karlovačke županije, i to:

1. Gradnja strojarnice i kanala nije organizirana na način da mehanizacija i radnici ne dolaze u izravni kontakt sa sedrenim barijerama nego je vodozahvat za prihvat vode iskopan na sedrenoj barijeri u dubini oko 4 m, širine oko 4 m i dužine oko 15 m.
2. Prilikom izrade kanala i mlinice prekomjerno se sjekla stabla obalnog pojasa te lijevi dio obale je devastiran na gornjem dijelu lijeve strane slapa.
3. Prilikom izvođenja radova moguće je da se iskopom u sedrenu barijeru zbog izrade vodozahvata ugrozila vitalnost sedrenih barijera na lijevoj strani slapa. Sedotvorne riječne zajednice na lijevoj strani slapa su ostale bez vode.

Iako je za prvu mHE investitor ishodio sve potrebne dozvole u spomenutom Rješenju izdanom od Županije za mHE Dabrova dolina 1 propisan je velik broj mjera za smanjenje štetnog utjecaja kako bi se kompenzirala tako osjetljiva gradnja i proizvodnja struje na zaštićenom području. Naime, rijeka Mrežnica je uvrštena u zaštićeno područje Natura 2000 te su u postupku morale biti zadovoljene posebne mjere.

Smatramo da podatak protoka na slapu Šušnjar koji je uzet u izračun od 2,6 – 32 m3/s odnosno minimalni protok od 2.6 m3/s koji je minimalno izmjeren, a u ljetnim mjesecima kroz duži period prosječno nije puno veći. Naime izračunati biološki minimum za očuvanje slapa je 1.5 m3/s, a projektirani protok za prvu mHE je 5 m3/s.

U rješenju su napisane mjere za očuvanje u slučaju kada vodostaj padne na minimalni protok (mHe bi se trebala automatski ugasiti u slučaju malog protoka i osigurati biološki minimum). U postupku ishođenja je i druga mHE Dora na drugoj strani slapa Šušnjar za koju je projektiran protok od 4.5 m3/s. Većinu godine ukupni protok na slapu je manji od traženih 11 m3/s i ne može se zadovoljiti protok potreban za turbine i protoka za biološki minimum od 1.5 m3/s koji je propisan za očuvanje slapa.

Smatramo da kod ocjene za drugu mHE Dora svakako treba uzeti u obzir utjecaj prve mHE, koja je sada u fazi izgradnje. S obzirom da je Županija u svom prostornom planu predvidjela izgradnju mHE na raznim lokacijama bez obzira na specifične mikrolokacije kao što je ova u kanjonu gornjeg toka rijeke Mrežnice. Na rijeci Mrežnici su u planu mHE Odeta 1 i Odeta 2 koje bi se trebale graditi na već izrađenim umjetnim branama u donjem toku rijeke, što je mnogo prihvatljivije rješenje, kako sa gospodarskog, tako i ekološkog, održivog aspekta.

Više informacija i fotografija potražite na http://volimomreznicu.co.nf

 
ORaH's photo.

odrzivi razvoj hrvatske  orah

Na temelju članka 27. Statuta Održivog razvoja Hrvatske (u daljnjem tekstu: ORaH), Glavni forum ORaH-a dana 11. svibnja 2016. godine, donosi

ODLUKU

O RASPISIVANJU DOPUNSKIH UNUTARSTRANAČKIH IZBORA

ZA NEPOPUNJENA MJESTA U SREDIŠNJIM TIJELIMA STRANKE

(PREDSJEDNIŠTVO, GLAVNI I NADZORNI FORUM)

Link: Odluka o dopunskim izborima

Gradska organizacija ORaH-a Zagreb podržava današnji prosvjed odgajateljica dječjih vrtića Grada Zagreba, uzrokovan stanjem u istim

ORaH-u je izuzetno drago da je napokon i struka smogla snage upozoriti na stanje u dječjim vrtićima Grada Zagreba, na koje već više godina upozoravaju udruge građana i opozicijske stranke. ORaH smatra da je nepostojanje jedinstvene rang liste za upis djece u vrtiće, nemogućnost upisa djece tijekom cijele godine te nepostojanje jače vizije, plana razvoja i mreže dječjih vrtića Grada Zagreba, dovelo do ovakvog stanja u jednoj od najvažnijih institucija za građanke i građane Grada Zagreba.

Ovo samo oslikava stihijski pristup, sadašnjeg gradonačelnika i Gradske uprave, razvoju Grada Zagreba gdje je važnije i lakše urediti 'fasadu', nego rješavati temeljne strukturne probleme grada. Najbolji primjer toga su fontane.

Za kraj, smatramo kako gradonačelnik i Gradska uprava, koji nisu odgovorili na izazove novog doba, nisu napravili iskorak u smjeru razvoja modernog grada po mjeri čovjeka, moraju otići te da ne zaslužuju još jedno povjerenje građana.

ORaH aktivni kreator Rezolucije o jednakosti spolova i osnaživanju žena u digitalnom dobu Europske unije

Europski parlament nedavno je, točnije 28. travnja, donio Rezoluciju o jednakosti spolova i osnaživanju žena u digitalnom dobu, u čijem nastajanju je sudjelovala široka radna skupina europskih političkih stranaka, među kojima i predstavnica ORaH-a Tina Fišić. Donesena Rezolucija po prvi puta u povijesti štiti žene od on-line rodno uvjetovanog nasilja stvarajući zakonski okvir za daljnju borbu protiv nasilja i diskriminacije nad ženama u digitaliziranom svijetu, kao i u očuvanju ljudskih prava i sloboda. Ovim aktom, između ostalog, zahtijeva se od svih država članica da poduzmu veće napore u progonu kršitelja zakona protiv nasilja, zastrašivanja, zlostavljanja i uhođenja na internetu te govora mržnje utemeljenog na mizoginiji, homofobiji ili transfobiji ili bilo kojem drugom obliku diskriminacije. Također apelira se na kreatore politika da se na odgovarajući način pozabave tim pitanjima, uzimajući u obzir posebne skupine žena kojima je zaštita potrebna iz višestrukih razloga te da zajamče uspostavu okvira koji će omogućiti učinkovito postupanje tijela kaznenog progona u vezi s kibernetičkim kriminalom.

Rezolucija utemeljena na izvješću donosi alarmantne podatke o podzastupljenosti žena u ICT sektoru, iako se svake godine otvara 120.000 novih radnih mjesta u ovom području. U Europi je svega 9% developera i 19% poduzetnika žena u ICT-u, u usporedbi s 45% u ostalim uslužnim djelatnostima. Promjene u budućnosti biti će minimalne ako se uzme u obzir postotak žena koje završavaju neki od programa ili studija u ICT sektoru, a njih je oko 20%. Deficit kadra u ICT sektoru bit će sve očitiji, predviđajući oko 900.000 nepopunjenih radnih pozicija do 2020. godine. Ulazak žena u ICT sektor spriječio bi daljnji nedostatak radne snage. Izvješće navodi instrumente dostupne na razini Europske unije koje bi omogućile promjene – prije svega kroz ciljane investicije za žene, kao što je osiguravanje kapitala za pokretanje start-up.

Izvješće također obrađuje problematiku on-line rodno uvjetovanog nasilja, uznemiravanja i diskriminacije. Prema najnovijoj studiji FRA instituta o nasilju nad ženama (2014.), jedna od deset žena (11%) se suočila "s neželjeno seksualno eksplicitnom e-poštom ili SMS porukama“. Oko 5% žena u EU doživjela je jedan ili više oblika cyber uhođenja (od 15 godina pa nadalje) - oblici cyber uhođenja podrazumijevaju - slanje e-pošte, SMS poruka ili instant poruke koje su uvredljivog ili prijetećeg sadržaja; objavljivanja uvredljivih komentara o ispitaniku na internetu; dijeljenje intimnih fotografija ili video uradaka žrtve cyber uhođenja, na internetu ili putem mobitela. Uz poziv EU i državama članicama na nužno ulaganje u edukaciju i podizanje svijesti o prijetnjama u digitalnom svijetu kako bi se osiguralo sigurno i dostojanstveno korištenja Internet mreže – izvješće je važan, po svemu pionirski, legislativni temelj u zaštiti i u osnaživanju žena u digitalnom svijetu.

ORaH-ova politika rodne ravnopravnosti oduvijek je bila ključna za ostvarivanje ljudskih prava i društvene pravde, i koja čini jednu od triju stupova ORaH-ova programa. Participiranje ORaH-a u formiranju europskog izvješća o jednakosti spolova i osnaživanju žena u digitalnom dobu stoga predstavlja nastavak aktivnog provođenja stranačke politike jednakosti i ravnopravnosti spolova, a sve u cilju detektiranja, kao i rješavanja problematike nedvojbeno slabije društvene skupine – žena.

Prošlo je sto dana djelovanja nove vlasti. Vremenski rok u kojem se uobičajeno ne kritizira njen rad. No slušajući rasprave na sjednicama Sabora ne možemo se oteti dojmu da su toliko najavljivane i nužno potrebne reforme pale ne u drugi, nego u treći plan. Reforme koje je većim dijelom podržala stranka ORaH, jer ih je među prvima i iznijela u svom predizbornom programu. I nismo imali ništa protiv što su ih neki drugi prepisali. Ali imamo puno razloga protiv toga što ih ti isti ne provode. Stoga će ORaH-ova Gradska organizacija Osijek početi podsjećati na sve ono što je obećano, a izbjegava se sprovesti kroz zakonska rješenja. A počinjemo upravo sa saborskim zastupnicima.

Svima je već poznato da se državom mora upravljati kao poduzećem. Cilj je da se „posluje“ pozitivno, da proračun bude u suficitu, a ne u deficitu. Vlasnik firme za to zadužuje stručne i obrazovane djelatnike, a saborski zastupnici Vladu. Vlasnik firme će raspolagati sa onoliko novca koliko mu uprihode djelatnici, jednako tako bi trebalo biti i sa saborskim zastupnicima. Čiji je zadatak da preko Vlade osiguraju dostojanstven život svakome tko tu živi i plaća poreze, pa i sebi samima. A kvalitetu života nam pokazuje mjesečni statistički podatak o prosječnoj plaći u odnosu na troškove života.

S obzirom da je kao jedan od prvih reformskih poteza bilo najavljeno smanjenje plaća i niza drugih prava saborskih zastupnika (ne zaboravimo pri tom često puta polupraznu saborsku dvoranu) ORaH-ova Gradska organizacija Osijek predlaže da plaća saborskog zastupnika bude u iznosu prosječne mjesečne plaće u Republici Hrvatskoj, pa neka se gospoda izvole potruditi da ona iz mjeseca u mjesec bude sve veća. Jer to je njihov zadatak, za to su birani. Pa kada se potrude stvoriti uvjete da prosječna mjesečna plaća bude 20.000 kuna neka i sebi isplate toliko. I nitko im to neće zamjeriti. Jer onda će to i zaslužiti. A tada će i deklarativna „solidarnost s narodom u ovim kriznim vremenima“ postati iskrena, a ne s figom u džepu. A dok god saborska dvorana tijekom sjednica i dalje bude poluprazna, pri čemu se glavnina rasprava svodi na to gdje je tko bio '41. I '91., neka se zadovolje sa pet tisuća kuna kao većina nas koji provodimo osam sati na svom radnom mjestu, bez službenih automobila, mobitela, dodataka za odijela, odvojeni život… A sretni smo jer smo svjesni da mnogi rade i za puno manje od tog prosječnog mjesečnog iznosa.

                                                                                                                 Gradska organizacija ORaH-a Osijek

                                                                                                                       Predsjednik Gradske organizacije

                                                                                                                                              Mladen Čabarkapa

ORaH-ov član Vlade u sjeni, zadužen za zdravstvo, dr. Kristijan Bečić, reagirao je na danas objavljeni „Povjerljivi“ dokument o reformi zdravstvenog sustava.

"Povjerljivi" dokument o reformi zdravstvenog sustava o kojem se danas naveliko govori, ukoliko se pokaže istinitim, ne bi trebao izazivati čuđenje i sablazan u javnosti. Naime, to je od ove Vlade i očekivano. Kako smo već prije naveli, poskupljenje police DZO na 89 kuna je već udar na džepove građana, a samo zato jer država nije ispunila svoje obveze prema HZZO-u. Podizanje na 150 kn je u ovoj situaciji suludi potez koji doista može pasti na pamet samo privatniku koji bi od njega imao koristi. U isto vrijeme usporedba sa Slovenijom koja navodi kako je i to niže nego tamo, je u najmanju ruku neumjesna s obzirom na činjenicu da je u Sloveniji prosječna plaća veća za 240 svima dragih Eura nego u RH, odnosno za 30%.


No, ono što bi trebalo izazvati čuđenje je izjava kako je to nužno, a kako HZZO treba iz toga izaći. Jedino logično obrazloženje zašto bi to HZZO napravio je pogodovanje privatnicima (koji su navodni dokument, također navodno, i napisali), a jedino obrazloženje zašto bi to bilo isplativo za HZZO jest podizanje cijene usluga, što u konačnici neće utjecati na one koji plaćaju DZO, ali zato na one revoltirane koje od istog odustanu, hoće. Dakle, ili ćemo plaćati povišenu cijenu DZO ili veće usluge u zdravstvu. Bilo kako bilo, ZNA SE tko će nastradati. Građani!
Na stranu činjenica da bi u zdravstvu, ustanovama, trebalo početi napokon plaćati po realnim cijenama kako one ne bi stalno upadale u minus, ali da
se to naplaćuje od građana koji pošteno plaćaju obavezno osiguranje...
Također, svatko razuman složio bi se s vraćanjem socijalnih naknada pod socijalu jer, budimo realni, one u zdravstvu i nemaju što raditi, no samo taj potez donio bi HZZO-u 2,2 milijarde kuna uštede. Dakle, točno one 2 milijarde za koje svaki dan kukaju kako im nedostaju. Samim time, ovo poskupljenje nije potrebno. Osim ako netko ima i skrivenu namjeru... A poznavajući HDZ, vjerojatno i ima. Vrijeme će pokazati!

Hrvatska mora prilagoditi plan gospodarenja otpadom cirkularnoj ekonomiji - nema financiranje tehnologija koje će ugroziti obvezujuće ciljeve recikliranja

Grad Zagreb može zaboraviti spalionicu, stigao odgovor Europske komisije o financiranju spalionica i MBO postrojenja iz EU fondova

 

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec u siječnju je uputio prioritetno pitanje Europskoj komisiji koja novim zakonodavnim paketom cirkularne ekonomije planira ograničiti financiranje iz europskih fondova za spalionice i postrojenja za mehaničku i biološku obradu otpada (MBO) samo na izvanredne slučajeve. U svom odgovoru zastupniku Škrlecu na pitanje kako će se Komisija postaviti prema postojećim projektima izgradnje navedenih postrojenja, povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu navela je kako Komisija preispituje planove gospodarenja otpadom država članica kako bi osigurala da su u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a o otpadu.

Opširnije...

Zastupnik ORaH-a u Europskom parlamentu Davor Škrlec u subotu, 12. ožujka, službeno je predstavio svoj regionalni ured u Splitu na adresi Ljudevita Posavskog 14. Kroz rad ureda zainteresirana javnost i lokalna samouprava dalmatinske regije imat će priliku za direktno informiranje, razmjenu mišljenja i savjeta sa zastupnikom i njegovim suradnicima.

Opširnije...

Slijedom informacija iz Ministarstva poljoprivrede kako će Republika Hrvatska 7. i 8. ožujka na Stalnom Odboru za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu u Bruxellesu podržati prijedlog Europske komisije o produljenju dozvole za korištenje glifosata do 2031. godine u Europskoj uniji, zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec uputio je danas otvoreno pismo ministru Davoru Romiću kojim traži preispitivanje stajališta Ministarstva poljoprivrede navodeći argumente protiv daljnje uporabe glifosata.

Opširnije...

Nezadovoljan problemima nastalim zbog novog načina naplate toplinske energije u Hrvatskoj te potaknut višestrukim molbama hrvatskih građanki i građana, Davor Škrlec uputio je prioritetno pitanje Europskoj komisiji u svezi uređaja (razdjelnika) za individualno mjerenje toplinske energije.

Opširnije...

Stranica 4 od 38

Kontakt:

Središnji informacijski ured

Adresa: Ilica 48
Telefon: 01/77 93 176

Email: info.ured@orah.hr

 

                     

Odnosi s javnošću

Glasnogovornik: glasnogovornik@orah.hr

Pitanja u vezi članstva: clanstvo@orah.hr

Podrška za web: web@orah.hr

Podrška za ICT: ict@orah.hr

Osnovne informacije

Poštanska adresa: Ilica 48
Telefon: 01/77 93 176
Fax: 
OIB: 57106771128

                     

              

Održivi razvoj Hrvatske - ORaH 

EFALogoFYEGlogoGEFLogoGGLogo

 

EGP logo Shape FlatTop

Go to top

Orah.hr koristi kolačiče kako bi poboljšao funkcionalnost stranice. To find out more about the cookies we use and how to delete them, see our privacy policy.

  I accept cookies from this site.
EU Cookie Directive Module Information