Ravnoteža je temeljni zakon života na Zemlji, ali i cijeloga svijeta. Bez ravnoteže nema pravednog razvoja, bez pravednog razvoja nema zadovoljnih građanki i građana.

Programski forum za gospodarstvo

 

Gospodarstvo u političkoj praksi stranke ORaH interpretiramo kao dio ukupne ekonomije hrvatskog društva. Što je pak ekonomija? Zavirimo malo u etimološke korijene ove riječi. Na starogrčkom jeziku Oikos = dom, kuća; Oikos logos = znanost o kući, domu; Oiko-nomia = gospodarenje domom. Dakle, ekonomija je „upravljanje, gospodarenje domom, kućom.[1] Ovakvo „čitanje“ ekonomije prakticiramo i u radu našeg Programskog foruma za gospodarstvo. Što je ovdje naš dom, naša kuća ? Republika Hrvatska i pojedine njene regije, jadranska, gorska i panonska!

Od osnutka neovisne Republike Hrvatske produkcija novostvorene vrijednosti, odnosno ekonomija, dakle gospodarenje Hrvatskom kao našim domom u cjelini sustavno slabi. Razloga ima više i međusobno su povezani i pothranjuju se. To su slabljenja produkcije uzrokovana ratnim razaranjima, neproduktivnom te pljačkaškom i amoralnom pretvorbom društvenog vlasništva u privatno, široko rasprostranjenom i do vrha države prisutnom korupcijom i političko-gospodarskim kriminalom, slabljenjem hrvatske ljudske produkcijske supstance[2] te dubinski i strukturalno rasprostranjenim ponašanjem i praksama, poticanim kreditima, u kojima potrošnja stalno prelazi dosege produkcije. Tako od razine pojedinca i društvenih grupa do razine države. Hrvatska je svoj dug od osnutka povećala za više od 60 puta; danas više de facto nije neovisna država. Hrvatska je 2014. godine zemlja i društvo visoko ovisno o daljnjem zaduživanju, koje se bliži svome stropu, o životu na račun tuđe akumulacije ili uspješnom mešetarenju, svejedno. Hrvatsko društvo je od 2008. /2009. godine nadalje društvo u kojem sustavno rastu socijalne razlike a raste i broj siromašnih i bijednih. Oblici siromaštva su sve elementarniji, sve do toga da se pojavila pothranjenost i glad.

Hrvatska se od sticanja neovisnosti i regionalno gledano razvija i vrlo nejedanko. BDP je u razdoblju 1990. – 2010.[3] u Slavoniji pao za 19.6%, u Dalmaciji za 5.8% a u središnjoj Hrvatskoj s Zagrebom u središtu je narastao oko 28 %. Hrvatska se provijancilizira, periferije se umnažaju, veliki dio Hrvatske naprosto razvojno tone, depopulira se a kritična masa znanja potrebnih za lokalni razvoj iz tih područja stalno ali i sve brže izčezava. 

 

Indeks razvijenosti Hrvatske po općinama i gradovima, 2010. godina. [4]

Programski forum za gospodarstvo okuplja u pogledu znanja kompetentne članove stranke, ali i sve misleće ljude željne slobodnog djelovanja na ovim područjima.

U žarištu pažnje ovoga Foruma su raznorodne teme, a posebno ove: Koja i kakva energetska politika treba Hrvatskoj danas? Koji obnovljivi, naši domaći, „besplatni“ izvori energije mogu pomoći ukupnoj hrvatskoj ekonomiji i društvu u narednim godinama? S porastom energetske učinkovitosti u zgradarstvu mogu se s manjim investicijama postići značajne energetske uštede – kako to sve skupa brže ostvarivati?

Koje poteze valja napraviti u proizvodnji hrane kako bismo se oslobodili dijela uvoza hrane, proizvodili za naš turizam, okrenuli se dijelom ekološkoj poljoprivredi[5] i slično. Kada će proraditi „Nacionalni program navodnjavanja“ iz 2004. godine? Kako gospodarski iskoristiti zapuštenu i uspavanu državnu imovinu, tek nedavno konačno kompletno popisanu, a čija vrijednost prelazi nekoliko desetaka milijardi kuna? Kako prirodne resurse Hrvatske (šume, zalihe pitke vode, plodno tlo, klimu i sl.) ukorisiti na održivi način da u konačnici i s te strane proračun Hrvatske ima prihod?[6]

Koje vrste i koje formate industrijske proizvodnje razvijati u Hrvatskoj, a koje pak ostaviti jer se mi Hrvati u njima naprosto ne umijemo hrvati s konkurencijom u svijetu kojeg smo postali visokointegrirani dio?[7] Kako i na čemu (u)štedjeti u organizaciji ukupnog društvenog života da se konačna cijena proizvoda nešto smanji i učini hrvatski proizvod na tržištu konkurentnijim? Na primjer − kako reorganizirati sustav javnih poduzeća i sustav županija, općina i gradova da bude ukupno ekonomičniji, i na lokalnoj, regionalnoj i na državnoj razini? Ovdje nije kraj pitanjima kojima će se Forum za gospodarstvo baviti. Ovdje je tek kraj pitanjima u ovome tekstu o tome.

Programski forum za gospodarstvo će se konstituirati tijekom siječnja 2014 i započeti s radom.

 



[1] Uzgred, podsjetimo stari su Grci imali poseban pojam za „mešetarenje“ (chrematistics) što je korisno dodati budući da neki oblici vladajuće ekonomije 21. stoljeća nemaju veze sa stvaranjem nove vrijednosti i upravljanjem domom na toj osnovi, već s pukim mešetarenjima različitih vrsta. Mešetari se bogate, tko ne mešetari – što da radi?

 

[2]Ova pojava ima niz pokazatelja: nedovoljan broj ljudi uopće radi, broj radnih mjesta se smanjuje, broj umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih raste, 200 000 ljudi je otišlo iz Hrvatske 1991. – 2013. (zadnjih godina oko 13 000 godišnje!), sustavi obrazovanja i zapošljavanja (ponude i potražnje za radnom snagom) raspareni su, te posebno – raste broj nezaposlenih mladih ljudi, uključivo i onih s višim i visokim obrazovanjem.

[3] Razvojni forum, Zagreb, 2010.

[4] Razlike u stupnju razvoja mjerene razinom BDP-a, stupnjem obrazovanja, demografskim pokazateljima su velike, večina općina i gradova ispod je prosjeka Hrvatske.

[5] Austrija ima 18 % površina pod ekološkom poljoprivredom, Hrvatska oko 2,45 %.(2012.) od 1.300 000 ha ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta. Zašto je to nama bilo tako daleko do sada, a njima ne? Valja podsjetiti kako Austrija nije u Australiji, nego tek nekih 150 km daleko od Hrvatske. 

[6] „Ekonomija prirodnih resursa“ u svijetu obuhvaća danas oko 26 % ukupne ekonomije. „Ekonomija znanja“ je jača i unosnija, ali ako domaći, još nedvoljno iskorišteni prirodni resursi postoje, to je plodno tlo za jačanje ukupne hrvatske ekonomije.

[7] Hoćemo li mi ikada proizvoditi zrakoplove, automobile i slično? Nećemo. No, možemo mnogo toga – manjeg formata i specifičnog - npr lako oružje, transformatore, lješnjake, ljekovito bilje i mnogo toga drugog.

Kontakt:

Središnji informacijski ured

Adresa: Ilica 48
Telefon: 01/77 93 176

Email: info.ured@orah.hr

 

                     

Odnosi s javnošću

Glasnogovornik: glasnogovornik@orah.hr, Mob: 

Pitanja u vezi članstva: clanstvo@orah.hr

Podrška za web: web@orah.hr

Podrška za ICT: ict@orah.hr

Osnovne informacije

Poštanska adresa: Ilica 48
Telefon: 01/77 93 176
Fax: 
OIB: 57106771128

                     

              

Održivi razvoj Hrvatske - ORaH 

EFALogoFYEGlogoGEFLogoGGLogo

 

Go to top

Orah.hr koristi kolačiče kako bi poboljšao funkcionalnost stranice. Korištenje je sukladno s Direktivom 2002/58/EU o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) te njezinim izmjenama krajem 2009. godine, u Direktivi 2009/136/EU. To find out more about the cookies we use and how to delete them, see our privacy policy.

  I accept cookies from this site.
EU Cookie Directive Module Information